Južna Dalmacija

Tamo gdje se završava obalna šetnica kod Gradca, tamo gdje se u ustima skuplja voda pri pomisli na grilane jegulje i gdje planine uz obalu uokviruju najšljunkovitije uvale s kristalno čistom vodom, tamo počinje Južna Dalmacija. Najjužnija regija Hrvatske spada pod Dubrovačko-neretvansku županiju, a Neumski koridor, koji se računa u Bosnu i Hercegovinu, dijela ga na dva dijela. Za ovu neobičnu podjelu zaslužna je dinamična povijest koju su obilježila osvajanja raznih naroda, od Rimljana preko Osmanlija i Venecijanaca sve do Habsurga, ali također i imigracijama i nastojanjima za proglašenje neovisnosti. To što Dubrovnik leži toliko izoliran od ostalih dijelova Južne Dalmacije, lako je objašnjivo uz pomoć jedinstvene povijesti grada, koji je između ostaloga dugo bio poznat kao autonomna Dubrovačka Republika i koji si stoljećima osiguravao svoj poseban status kroz suradnju sa svima koji su vladali. Uopće ne čudi zašto je južna obala Hrvatske bila toliko omiljena kod osvajača iz svih krajeva: plodni vinogradi i sočni pašnjaci za ovce čak i danas obećavaju izvanredne kulinarske užitke, idilični zaljevi i skrivene plaže pozivaju na opuštanje i oporavak, povijesne građevine i šarmantna sela i gradovi na otkrivanje i divljenje. Prekrasan spoj sirovih obalskih dijelova i lijepoga zaleđa, brda i mora, visoke kulture i jednostavnog života na selu, čine Južnu Dalmaciju do dana današnjih jednom posve posebnom točkicom.

Priroda i kultura duž Neretve

Dolina Neretve je prilično neobično područje kojim dominira planinski lanac, i upravo je zato privlačna za divljenje i oduševljenje. Neretva izvire u pograničnom području između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, prolazi kroz uske doline i klance, mjestimice se širi i konačno nakon duge završne riječne faze stvara na hrvatskom tlu deltu koja navodnjava plodne ravnice. Nije čudo što Delta Neretve slovi za košaricu voća Hrvatske: na blagoj klimi duž idiličnog tijeka rijeke uspijeva mnogo vrsti voća i povrća, kao što su i citrusi, kojih podjednako ima i na lokalnim tržnicama, supermarketima i restoranima regije. Ljeti između uzgoja biljki i žetve ostaje vremena i za razonodu i za njegovanje starih i novih tradicija. Maraton lađa je primjerice nezaboravan i pažnje vrijedan, on se od 1990. godine održava svake godine na drugu subotu u kolovozu. U Metkovićima se natječu jedni protiv drugih najrazličitije momčadi u kanuima svih veličina i oblika. Cilj ovog maratona su 22 km udaljene Ploče na ušću Neretve. Ploče su i same mjesto u kojem se održavaju utrke brodovima, pod nazivom Utrke trupa. Grad sa svojom prkosnom crkvom, šetnicom oivičenom palmama i kafeima, velikom lukom i netaknutim zaleđem, slovi još uvijek kao izniman turistički prijedlog. Jezera u neposrednoj blizini grada omiljeni su izletnički ciljevi: jezero Birina graniči se praktički s kvartom grada, a Baćinska jezera grade nedaleko od Ploča idilično jezersko područje obrubljeno šumama i brdima. Jezera koja su djelomice međusobno povezana i koja su duboka i do 34 metera dubine, pružaju posjetiteljima i stanovnicima istodobno opuštanje i osvježenje tijekom vrelih ljetnih dana. Uostalom: tko iz Ploča prati Neretvu duž kopna prema unutrašnjosti zemlje, za vrlo kratko vrijeme stići će do hercegovačkog Mostara. Atraktivan stari grad, skupa sa Starim mostom koji se proteže preko Neretve, dio je UNESCO-ove Svjetske baštine.

Nedaleko od Dubrovnika nalazi se čaroban Kotorski zaljev u Crnoj Gori, također izleta vrijedan. Zaljev je poput fjordova zavojit duž strmih rubova, i prije svega je omiljen među jedriličarima, ali zbog svoje duboke urezanosti zaljev svakako nudi i odličnu zaštitu od teških vjetorva. Budući da je riječ o posebnoj topografiji, uopće ne čudi što su mjesta poput Herceg Novog položena terasasto. Kupališno mjesto s atraktivnim, dražesnim starim gradom poznato je prije svega zbog svojega blago radiokativnog, ljekovitog blata. Trgovački i lučki grad Kotor, koji je idilično smješten u jednom duboko urezanom, prirodnom zaljevu i koji je od Dubrovnika udaljen zapravo samo na jedan skok, ubraja se sa svojim jedinstvenim položajem i fantastičnim građevinama, kakve su i 2.000 godine stare gradske zidine ili prekrasna Katedrala svetog Tripuna, u UNESCO-ovu Svjetsku prirodnu baštinu i UNESCO-ovu Svjetsku kulturnu baštinu.

Dubrovnik, fascinantni biser Južne Dalmacije

Neosporno središte Južne Dalmacije je Dubrovnik, biser Jadrana. U ovom gradu, u koji  pripadnici svjetskog jet seta i visokog društva uplovljavaju svojim jahtama, i u kojem se turisti na krstarenju šeću starim gradom zaštićenim od UNESCO-a, nekada je vladao snažan otpor prema svim osvajačima. Impresivni dokaz tog obrambenog mentaliteta su grandiozne gradske zidine koje u obliku prstena obuhvaćaju cijeli Stari grad, koji se u cjelosti može obići i koji pruža prekrasan pogled na grad bogate povijesti. Neke od kula na tvrđavi pružaju veličanstvene poglede na lučki grad, na glavnu šetnicu Stradun i Knežev dvor, na Dubrovačku katedralu posvećenu Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo, te na neke vrlo dobro očuvane palače. Jedan svakako još bolji pogled pruža se sa 412 m visokog brda-zaštitnika po imenu Srđ, do kojeg se može doći modernom panoramskom žičarom. S ovog mjesta vidljiva je i impresivna tvrđava Lovrijenac, te otok Lokrum u akvatoriju Dubrovnika. Otočić je udaljen od Dubrovnika 15 minuta i predstavlja oazu mira i opuštanja. Subtropska vegetacija godi čulima, a svakodnevica se potpuno zaboravlja najkasnije prilikom okrepljujućeg kupanja u slanoj vodi. Uostalom nedaleko od Dubrovnika nalazi se jedan drugi, znatno manje pretrpan gradić, kojeg u svakom slučaju treba posjetiti. Cavtat očarava svojim idiličnim šljunčanim i pješčanim plažama, malim uvalskim plažama isto kao i rimskim i venezijanskim građevinama koje govore o davno prohujalim vremenima. Negdašnje grčko naselje danas je popularno ljetovalište i marina za jahte, udaljeno od „Atene Jadrana“ samo na jedan skok.

Pelješač: Vinogradarstvo, plaže i povijesne zidine

Poluotok Pelješac predstavlja snažan kontrast turističkom krstarenju i jet setu, životu na plaži i bogatoj povijesnoj baštini prastarih gradova. Drugi najveći poluotok zemlje većim je dijelom poljoprvredno područje i poznat je prije svega po jednoj stvari: po izvanrednim vinima, produktima duge vinarske tradicije i strasti prema dobrim stvarima u životu. Tko se već dugo pitao otkuda potječu dobre kapljice poput Dingača ili Postupa, treba otići na izlet u vinarije Pelješca. Ali oprez, kušanje vina na ljetnim temperaturama nije za svakoga! Tko više voli prepuštati se dobrom životu na plaži, pronaći će u Orebiću jednu od majomiljenijih i vrlo rijetkih pješčanih plaža. Imate li želje malo razgledati? U Stonu znatiželjne posjetitelje očekuje najduži obrambeni zid Europe. Posjet šarmantnom gradiću može se prekrasno proslaviti uz ostrige koje se ovdje gaje (i uz čašu dobroga vina). Tako ojačan ide se dalje do vrtova soli u Stonu – bijelo zlato predstavlja se u svojoj posve osobenoj lijepoti u regiji u kojoj inače dominiraju vinogradi.

Čista idila ljetovanja: Otočje Južne Dalmacije

Južna Dalmacija, to je više od Dubrovnika i vina, i pažnje vrijednih svjedoka prastarih kultura. Regija je blagoslovljena bajkovito lijepim otocima više od bilo koje druge, koji nisu bez razloga vrlo omiljeni među kupačima i ljubiteljima prirode kakvi su i jedriličari. Elafiti se primjerice nalaze između Dubrovnika i Pelješca, te grade jedan posve osoben, idiličan svijet. Kako ih masovni turizam još uvijek nije otkrio, otočići su se održali skupa sa svojim finim pješčanim plažama, krasnim malim selima i romantičnim lukama izvornih ljepota. Mljet je također ostao izvoran, on je jedan od najšumovitijih otoka na Sredozemlju i pripada istoimenom nacionalnom parku. Ovjde je svoj sigurni dom pronašla između ostalih i sredozemna medvjedica, koja slovi za ugroženu vrstu. Nešto je življa Korčula, otok na jugu Jadrana obrastao borovom šumom. Otočić nije samo po Moreški poznat, po tom tradicionalnom plesu s mačevima, nego i po srednjevjekovnoj ljepoti Starog grada Korčule, po bujnoj, suptropskoj vegetaciji na otoku, idiličnim uvalama poput Pupnata i omiljenoj pješčanoj plaži Pržina u Lumbardi. Južno od Korčule nalazi se Lastovo, jedan pretežno bregovit otok koji pripada istoimenom nacionalnom parku. Prekrasne uvale na zapadu otoka cijene prije svega jedriličari. Među astronomima je Lastovo popularno zbog toga što ima najmanje zagađen zrak: tamno noćno nebo pruža fantastične mogućnosti za astronomska promatranja – čak i s plaže, gdje se svjetlost Mliječne staze nadnaravno lijepo zrcali u tamnoj vodi mora.