Zagreb

Lijep, šarmantan, moderan i iznenađujući je Zagreb, glavni grad Hrvatske i najveći grad zemlje. Velik je u odnosu na ostale hrvatske gradove, i ako ga ne promatramo internacionalno – jer Zagreb nema ni 800.000 stanovnika. Metropola na Savi nalazi se u podnožju planine Medvednice, udaljen od veličanstvenih svjetskih baština i popularnih gradova Jadrana. Za to je zasigurno odgovoran njegov položaj – Zagreb se nalazi u kontinentalnom središtu zemlje, točno 170 km udaljen od Jadrana i miliona kupača. Do gopodarskog, političkog i kulturnog centra Hrvatske stiže se lako: grad ima međunarodnu zračnu luku i povezan je sa svim dijelovima zemlje dobro izgrađenom mrežom autocesti, autobusima na duge linije i vlakovima. Iz turističkih centara Regije Kvarner pružaju se posebno dobre prilike za jednodnevni izlet, vikend putovanje ili samo za jedno zaustavljanje na putu do kuće. Tko stiže vlakom, naći će se odmah na prekrasnom Trgu kralja Tomislava koji je poput nekog parka, i nalazi se odmah kod sjeverne strane Glavnog kolodvora. Po ovom trgu iz 19. stoljeća, po njegovim vodoskocima i cvjetnjacima, alejama i monumentalnom Spomenikom kralju Tomislavu, u čast prvome hrvatskom kralju, naslućuje se što sve grad nudi svojim posjetiteljima: ulice i znamenitosti održavane s ljubavlju, opušteno ozračje, kulturu i umjetnost na svakom koraku – odmah nasuprot Spomeniku kralju Tomislavu nalazi se impozantni Umjetnički paviljon s različitim značajnim izložbama. Jeste li zadovoljni iznenađenjem? Ispod Trga nalazi se ogroman tržni centar Importanne, koji pruža barem toliki izbor poznatih brandova i trgovina kao i najomiljenija trgovčaka ulica Ilica u Donjem Gradu.

Zagreb je relativno kompaktan grad iz tri velika dijela, a može se dobro istražiti čak i pješice unutar jednog dana. Dan razgledavanja grada najbolje je započeti u živopisnom, mladom Donjem Gradu, koji svojim historicizmom i jugendstilom snažno podsjeća na Beč i Budimpeštu. Nije ni čudo, jer Panonska nizina i negdašnja K.u.K. Monarhija nisu mnogo udaljeni! Pored s ljubavlju održavanih i restauriranih, ukrašenih zgrada iz 19. stoljeća, Zagreb dijeli još jednu drugu sličnost s obadvije dunavske metropole – ljubav za pijenjem kave i tradicionalnu kulturu kavana. Tko svoju jutarnju kavu ne želi popiti u jednom od hotela u dostojanstvenom stilu K.u.K., pronaći će okolo centralnog Trga Bana Jelačića brojne kafiće i kavane, od elegantnih do stilskih. Za one koji vole dulje spavati, Zagreb nudi jednu posebnost: marendu. Ovaj tradicionalni doručak je između 10 i 11 sati prijepodne, a većina kafea nudi male zalogaje i slastice poput primjerice punjenih štrudli. Izbor je osobito velik u kafeima okolo slikovite Tržnice Dolac, posve blizu Trga Bana Jelačića. Tko se u ovome ne pronalazi, može posve jednostavno potražiti na tržnici nešto od tipično lokalnih obroka, koji se mogu pojesti sa slašću odmah na licu mjesta. Donji Grad, po lokalnom nazivu Centar, moći će se prekrasno istražiti ovako dobro osnažen. Široke ulice pozivaju na šetnju, trgovačka ulica Ilica na bogatu kupovinu, veliki muzeji na divljenje i sanjarenje. Dok su ljubitelji arhitekture još poprilično u oduševeljenju od mnoštva kuća u stilu historicizma, jugendstila i moderne, znatiželjni posjetitelji žedni znanja dopustit će da ih zavode različita umjetničkih mjesta na kojima borave. Na primjer u Muzeju Mimara na Roosveltovom trgu: u negdašnjoj gimnaziji iz 19. stoljeća nalazi se jedna od najznačajnijih privatnih umjetničkih zbirki svijeta, uključujući djela umjetnika kao što su Raffael, Canaletto, Rembrandt, Van Dyck, Goya, Holbein, Turner, Manet, Renoir i Degas. U zlatnom sjaju prošlih vremena može se uživati također i u prekrasnom Hrvatskom narodnom kazalištu na Trgu Maršala Tita. Doista najljepša zgrada u gradu, koju su projektirali bečki arhitekti Fellner i Helmer, iza svojih svijetložutih zidova ne pruža samo doživljaj umjetnosti na najvišoj razini. Tamo gdje su Franz Liszt, Richard Strauss, Vivien Leigh i Laurence Olivier oduševljali publiku, čak će i raskošno opremljene dvorane s prekrasnim umjetninama odvesti u bajkovite svijetove nadahnute umjetnošću. Kontrapunkt tome je novi Muzej suvremene umjetnosti na Aveniji Dubrovnik južno od Save. Ekstremno moderna građevina Igora Franića na prostoru od 14.500 četvornih metara ne nudi mnogo prostora samo za vrijedne izložbe suvremenih umjetnika iz tuzemstva i inozemstva, nego i za događaje, predstavljanja i radionice. Uostalom: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, koja je nešto sjevernije od Save, također je definitivno vrijedna obilaska. Tko se manje oduševljava najznačajnijom književnom zbirkom hrvatskog jezika, bit će fasciniran barem modernom arhitekturom. Umorni od razgledavanja? Odmor i opuštanje obećavaju bajkoviti zagrebački parkovi, od kojih je većina smještena na „zelenoj potkovi“. Zelena pluća grada oivičena su zgradama u stilu historicizma i znamenitostima poput Umjetničkog paviljona, Starog kampusa sveučilišta i Hrvatskog narodnog kazališta. Tu se nalazi i Botanički vrt, koji sa svojih 10.000 vrsti biljki i umjetnim jezercima, začaranim puteljcima i egzotičnim raslinjem poziva usred grada na duboko disanje.

Kome je sada još preostalo dovoljno kondicije za daljnja istraživanja, najbolje neka pođe do jednog od dva povijesna centra grada, do biskupskog grada Kaptola. Ovaj dio grada danas pripada strogo govoreći Gornjem gradu – izvorno je pak ovdje bila smještena povijesna jezgra grada. Zato dakle ne čudi što se simbol grada, Zagrebačka katedrala, nalazi na Kaptolu. Dva njezina tornja izidžu se visoko i vidljivi su izdaleka, a „Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava“ ubraja se među najviše građevine u zemlji. Impozantna gotička građevina iz 13. stoljeća okružena je moćnim bedemima i kulama, i predstavlja dragulj s baroknim i neogotičkim značajkama koje vrijedi vidjeti. Uostalom: dobar pogled na biskupski grad s Katedralom, na Nadbiskupski dvor i na negdašnje kanoničke kurije (ali naravno i na ostali dio grada), postoji s vidikovca Zagreb Eye, platforme za razgledanje koja se nalazi na samo nekoliko minuta hoda od Katedrale.

Od trgovačke ulice Ilice do Strossmayerovog šetališta ide se povijesnom uspinjačom. Plavi vagon vozi Vas direktno u Gornji Grad. Ovdje, gdje Kamenita vrata podjsećaju na veliki požar iz 1731. godine, gdje se svakoga dana točno u podne ispaljuje s Kule Lotrščak hitac iz topa, i gdje Vlada iz Banskih dvora upravlja iz svojih ureda, ovdje se Zagreb prikazuje sa svoje romantične strane. Stara gradska jezgra, vrlo dobro očuvana, može se istraživati samo pješice, a njezini mali obrti i gradske kuće, strme ulice poput stare Radićeve ulice i zatvorena panorama grada, imaju jedno posve osobito ozračje. Najkasnije uvečer, kada se plinske svjetiljke ručno upale, i kada se mliječnožuta svjetlost nježno razlije po uzanim uličicama i kaldrmi, onda čovjek pomisli da je možda napravio malo putovanje kroz vrijeme. Na burnu povijest zemlje podsjeća i centralno smještena gotička Crkva sv. Marka. Posebno vrijedi vidjeti, osim starog grba, raskošni južni portal s majstorski izrađenim figurama. To da novi vijek nije samo prošao pored Gornjeg grada, dokazuje prije svega mnoštvo muzeja i galerija koji su od Gornjeg grada napravili žarišnu točku umjetnosti. Na primjer Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti: umjetnička galerija pored stalnog postava domaćih umjetnika predstavlja između ostaloga i suvremenu umjetnost, a jedan je od omiljenih mjesta za predavanja i koncerte. Hrvatski muzej naivne umjetnosti stavlja svoju težišnu točku također na domaće umjetnike. Tu se može vidjeti između ostaloga 80 reprezentativnih djela, među njima djela Ivana Generalića, koja su nastajala između 1930. i 1990. To da muzeji mogu slijediti i jedan drugi, osvježavajući pristup, dokazuje između ostaloga i muzej Prekinutih veza u baroknoj palači Kulmer. Muzej je 2011. godine dobio posebnu nagradu „Europski muzej godine“, a izložba prikuplja svjedoke prošlih veza i bolnih raskida iz cijeloga svijeta, i prepričava pomalo smiješne, pomalo tragične, a pomalo i bizarne priče svih eksponata.

Zagreb je naravno mladi grad, kojeg karakterizira aktivan studentski život prije svega u Donjem Gradu, ali ga i uvečer i noću vrijedi istraživati. Omiljena četvrt za izlaske, Tkalčićeva ulica, počinje na Tržnici Dolac i pruža veliki izbor restorana i barova, pizzeria, kafea i klubova – ovdje se ne pleše samo ljeti po cijelu noć. Naš prijedlog: Ne propustite fantastične rakije regije – neki su barovi specijalizirani na rakiju! Izvan grada na jezeru Jarun moderni klubovi pozivaju prije svega noćne kupače i partijanere. Tamo gdje se Zagrepčani preko dana odmaraju na plažama s plavim zastavama, igraju vodene sportove ili se naprosto opuštaju na suncu, najvreliji partiji grada traju do jutarnjih sati. Usputno govoreći: okolicu Zagreba i periferiju grada posjetitelji nipošto ne trebaju propustiti. Doista vrijedi pogledati primjerice Mirogoj, groblje na istoku Zagreba. Ne dajte se preplašiti zbog riječi „groblje“: zdanje iz 19. stoljeća prije sliči nekom grandiozno uređenom pejzažnom parku, a u njemu se nalaze pomno osmišljeni grobovi mnogih hrvatskih ličnosti. Jedno posve posebno blago je i Park Maksimir u istočnom dijelu grada. Najveći park Južne Europe ubraja se među najstarije parkove kontinenta i pored mnogih paviljona, vrtova i skulptura, idiličnih jezera i moćnih hrastova, tu se nalazi i Zoološki vrt glavnog grada Hrvatske. Imate li želje za izletom u okolicu? Zagreb se nalazi u neposrednoj blizini planine Medvednice i uslijed toga pruža prekrasne uvjete za sportove na otvorenom. Među najomiljena odredišta u bližoj okolici ubraja se u blizini smješteno srednjevjekovno utvrđenje Medvedgrad, te Špilja Veternica s tragovima prapovijesnog naselja.